VODIČ ZA ZAPOŠLJAVANJE MLADIH
U nastojanjima da doprinesemo boljem informisanju i pozicioniranju mladih na tržištu rada, osmislili smo Vodič za nezaposlene mlade koji predstavlja resurs - program stručne edukacije i obuke - tehničku podršku u zapošljavanju.
Vodič za nezaposlene mlade je namjenjen svima mladima koji su u fazi traženja/pronalaženja zaposlenja, dugoročno nezaposlenim licima, onima koji po prvi put zasnivaju radni odnos, a koristit će i zaposlenim.
Usklađen je sa Svjetskim programom akcije za mlade čiji je cilj stvaranje uslova i mehanizama kojima se promovišu poboljšanje blagostanja i životnih uslova za mlade ljude, mlade koji se osnažuju za sticanje znanja i savladavanje potrebnih vještina i kompetencija, da svojim idejama i rješenjima doprinesu unapređenju zajednice u kojoj žive.
Vodič za nezaposlene mlade slijedi načela Strategije Evropske unije za dvostruki pristup u politike za mlade: ulaganje i osnaživanje kroz strukturirani dijalog kako bi se omogućilo mladima da ispolje svoj potencijal kroz potpuno, efikasno i konstruktivno učešće u društvu.
Dugogodišnja saradnja sa mladim ljudima ukazuje na njihovu nedovoljnu informisanost u oblasti - ZAPOŠLJAVANJA.
Zapošljavanje mladih je društveni cilj i prvi prioritet javnih politika Vlade Crne Gore
Vizija Strategije za mlade 2017-2021 je “Crna Gora u kojoj su mladi samostalni, uključeni u donošenju odluka i sprovođenju javnih politika i imaju mogućnost za rad i finansijsku nezavisnost”.
Omladinske politike i zapošljivost mladih apostrofirani su u strateškim dokumenatima: Nacionalni program integracije Crne Gore u EU, Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030, Nacionalna stategija zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2016-2020, Strategija očuvanja i unaprjeđenja reproduktivnog zdravlja, Strategiju za integraciju lica sa invaliditetom Crne Gore za period od 2016 – 2020 godine, Plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti 2017-2021, Strategija za mlade 2017-2021, Akcioni plan za mlade 2018, Opštinska strategija za mlade – Lokalni plan aktivnosti mladih (LPAM), Individualni akcioni plan saradnje (IPAP) uključujući Zakon o radu, Zakon o mladima, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.
U Crnoj Gori prisutni su negativni demografski trendovi, a nezaposlenost mladih je izražena. U Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2016. godinu, između ostalih, naglašeni su problemi:- visoke stope nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih;
- slabe mobilnosti radne snage;
- rigidnosti na tržištu rada;
- nepodudaranja ponude i tražnje za vještinama;
- destimulišuće regulative za učešće žena na tržištu rada.
Identifkovan je problem „neusklađenosti strukturne ponude i potražnje za radnom snagom (mismatch) na crnogorskom tržištu rada“. Kao jedan od osnovnih uzroka neusklađenosti prepoznat je obrazovni sistem i nedovoljna saradnja „između ključnih aktera“, odnosno samih ustanova visokog obrazovanja, ministarstava, Zavoda za zapošljavanje, poslodavaca i drugih relevantnih institucija
Ustavno određenje prava na rad u skladu je sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i drugim međunarodnim instrumentima I standardima
“Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravične i humane uslove rada i na zaštitu za vrijeme nezaposlenosti” (čl. 62 Ustava).
“Zaposleni imaju pravo na odgovarajuću zaradu”.
“Zaposleni imaju pravo na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor. Zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu”.
Omladina, žene i invalidi uživaju posebnu zaštitu na radu “ (čl. 64 Ustava).
Navedene Ustavne garancije ravnopravnosti žena i muškaraca i razvoja politika jednakih mogućnosti uz promociju standarda dostojnog rada bez izrabljivanja predstavlja preduslov za povećanje ljudske sigurnosti.
“Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravične i humane uslove rada i na zaštitu za vrijeme nezaposlenosti” (čl. 62 Ustava).
“Zaposleni imaju pravo na odgovarajuću zaradu”.
“Zaposleni imaju pravo na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor. Zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu”.
Omladina, žene i invalidi uživaju posebnu zaštitu na radu “ (čl. 64 Ustava).
Navedene Ustavne garancije ravnopravnosti žena i muškaraca i razvoja politika jednakih mogućnosti uz promociju standarda dostojnog rada bez izrabljivanja predstavlja preduslov za povećanje ljudske sigurnosti.
Najvažniji zakon radnog zakonodavstva je Zakon o radu, ali radno pravo čine i brojni drugi propisi doneseni ne samo na osnovu ovog zakona, već i od sindikata, samih poslodavaca, pa i radnika u pregovorima sa poslodavcem, a na osnovu zakonskih ovlašćenja.
Radno pravo čini skup pravnih normi kojima se uređuje nastanak, sadržina i prestanak radnog odnosa kao i pravni položaj subjekata radnog prava.
Zakon o radu, je sistemski zakon o radu i radnim odnosima koji se primjenjuje na sve radnike i poslodavce. Opšti kolektivni ugovor, granski ugovor, pravilnik o radu kojima se uređuju prava između poslodavaca i sindikata što je dalo random pravu karakter javnog prava.
Pravo na rad osigurava da niko ne bude isključen iz svijeta rada per se, odnosi se najvećim dijelom na pristup radu, ali takođe pokriva i zaštitu od nezakonitog otpuštanja. Pravo na rad ne uključuje jamstvo na rad. Rad je usko povezan s ljudskim dostojanstvom i ućešćem pojedinca u društvu, dok nezaposlenost može dovesti do ozbiljne frustracije pa čak i depresije. Rad može biti i sredstvo samoostvarenja i doprinosi razvoju ličnosti.
Nezaposenost značajno utiče na materijalni i psihički položaj mlade osobe, porodice i dodatno utiče na osjećaj samopouzdanja, potkrepljuje sumnju u lične sposobnosti i osjećaj nepravde. “Nezaposlenost postoji u svim državama, ali vlade trebaju preduzeti korake svim odgovarajućim sredstvima kako bi postigle postupno puno ostvarenje prava na rad” (član 2. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima). Pravo na rad kao standard ljudskih prava ima odlučujuću ulogu u ostvarenju ljudske sigurnosti.
Adekvata primjena radnog zakonodavstva u izuzetno dinamičnu oblast radnih odnosa na konkretnu situaciju u praksi kada nije sve riješeno zakonskim tekstom, poseban je izazov u svakodnevnom poslovanju malih, srednjih i velikih privrednih subjekata. Upravo zbog kompleksnog karaktera radnih odnosa, pri nedovoljnoj informisanosti mladih o uslovima i načinu i podnošenja prijave na Oglas za zasnivanje radnog odnosa, potrebi boljeg pozicioniranja i izgradnju kapaciteta koja im nedostaju, unapređenju saznanja o pravima iz rada i po osnovu rada, uslovima za tako da “mladi ostvaruju ekonomsku i socijalnu sigurnost kroz olakšan pristup tržištu rada i sticanju zaposlenja” kreiran je Vodič za nezaposlene mlade.
