EVROPSKE DEMOKRATSKE INICIJATIVE - EDI

≡

Vladavina prava - ljudska prava

Kao organizacija čiji je cilj unapređenje i zaštita ljudskih prava, NVO EDI je svoj rad od osnivanja zasnivao na zaštiti, poštovanju, unapređenju i vladavini prava, kao jednog od osnovnihh preduslova za razvoj i opstanak demokratskog društva.

Uzimajući u obzir sve aspekte ljudskih prava, posebno smo posvećeni promociji i zaštiti dječijih prava. Vjerujemo da je važno stvarati okruženje u kojem svako dijete ima pravo na sigurnost, obrazovanje i slobodu izražavanja. Kroz naše aktivnosti, nastojimo obezbijediti da se posebna pažnja posvećuje potrebama i pravima djece, kao i stvaranju inkluzivnog društva koje ih podržava.

Naše inicijative su fokusirane na prava marginalizovanih i ugroženih grupa, prepoznajući njihovu često zanemarenu poziciju u društvu. Kroz zagovaranje jednakosti i suzbijanje diskriminacije, radimo na stvaranju pravednijeg društva u kojem svaki pojedinac, bez obzira na svoju pripadnost određenoj grupi, ima jednaku priliku za ostvarivanje svojih prava.

U vezi s pravima starijih osoba, ističemo važnost poštovanja i promocije njihovih prava na dostojanstven život, zdravstvenu zaštitu i aktivno učešće u društvu. Kroz podršku mjerama koje obezbiješuju njihovu socijalnu inkluziju i pristup resursima, radimo na izgradnji društva koje cijeni i poštuje iskustva starijih članova zajednice.

U vezi s pravima mladih, vjerujemo da je njihovo uključivanje i participacija od suštinskog značaja za izgradnju budućnosti. Stoga se zalažemo za stvaranje prostora gdje će mladi imati priliku da izraze svoje ideje, daju značajan doprinos društvenim promjenama i mogućnosti da razvijaju svoje potencijale. Kroz edukaciju, mentorstvo i podršku, radimo na osnaživanju mladih ljudi i pružanju platforme za njihovo aktivno učešće u društvenim procesima.

Ovim putem, NVO EVROPSKE DEMOKRATSKE INICIJATIVE nastavlja svoju posvećenost izgradnji društva utemeljenog na vladavini prava, poštovanju ljudskih prava, i inkluzivnosti, te se raduje daljem partnerstvu s organizacijama koje dijele iste vrijednosti i ciljeve.
Slika
Ljudska prava i slobode predstavljaju osnovno pravo svakog čovjeka stečeno rođenjem. Savremene države unutar svog političko-pravnog poretka sve veću pažnju pridodaju upravo ljudskim pravima i slobodama, njihovoj zaštiti uslijed konstantnog kršenja i pojave sve različitijih oblika diskriminacije. Crna Gora je u svoje zakonodavstvo uključila značajan broj međunarodnih instrumenata koji se koriste u zaštiti ljudskih prava, te je i sama kreirala zakonodavni okvir.
Ljudska prava predstavljaju temeljna prava, slobode i dostojanstvo koja pripadaju svakom čovjeku isključivo zbog njegove ljudske egzistencije. Ona su univerzalna, neotuđiva, nezvisna o bilo kojim osobinama pojedinca poput rase, pola, vjere, jezika ili socijalnog statusa. Ideja ljudskih prava počiva na uvjerenju da svaki pojedinac ima inherentnu vrijednost i zaslužuje poštovanje, jednaku zaštitu i pravično postupanje.
Ljudska prava mogu se podijeliti u tri široke kategorije:
Građanska i politička prava: Ovo uključuje pravo na slobodu izražavanja, slobodu udruživanja, pravo na pravično suđenje, pravo na privatnost, pravo na slobodu kretanja te pravo glasa.
Ekonomska, socijalna i kulturna prava: Ovdje se ubrajaju prava vezana uz rad, obrazovanje, zdravlje, stanovanje i sudjelovanje u kulturnom životu. Ova prava često ukazuju na potrebu za socijalnom pravdom i jednakosti.
Prava solidarnosti: Ova kategorija obuhvata prava koja podstiču međusobnu podršku, uključujući pravo na okoliš, pravo na mir i pravo na sudjelovanje u kulturnom i političkom životu zajednice.
Univerzalnost ljudskih prava:
Univerzalnost ljudskih prava znači da ta prava pripadaju svakom čovjeku bez obzira na njegovo porijetlo, pol, boju kože, vjeru, jezik, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, imovinu, rođenje ili bilo koji drugi status. Koncept univerzalnosti naglašava da su ljudska prava primjenjiva svugdje i za svakog pojedinca.

Ključni međunarodni dokumenti o ljudskim pravima:

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (UDHR): Donesena 1948. godine, UDHR je prvi međunarodni dokument koji izričito priznaje univerzalna ljudska prava.

Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (ICCPR): Fokusiran na građanska i politička prava, usvojen 1966. godine.

Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (ICESCR): Usvojen istovremeno s ICCPR-om, usredotočuje se na ekonomska, socijalna i kulturna prava.

Konvencija protiv torture i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka (CAT): Usvojena 1984. godine, zabranjuje mučenje i druge oblike okrutnog postupanja.

Konvencija o pravima djeteta (CRC): Usvojena 1989. godine, naglašava posebna prava djece i mladih.

Ovi dokumenti predstavljaju ključne instrumente u međunarodnom okviru koji definiraju i štite ljudska prava. Vaša organizacija može koristiti ove informacije kako bi educirala javnost o temeljnim principima ljudskih prava i njihovoj univerzalnosti.

DOKUMENTI O LjUDSKIM PRAVIMA

Slika
Uzimajući u obzir sve aspekte ljudskih prava, posebno smo posvećeni promociji i zaštiti dječijih prava. Vjerujemo da je važno stvarati okruženje u kojem svako dijete ima pravo na sigurnost, obrazovanje i slobodu izražavanja. Kroz naše aktivnosti, nastojimo obezbijediti da se posebna pažnja posvećuje potrebama i pravima djece, kao i stvaranju inkluzivnog društva koje ih podržava.

DJEČIJA PRAVA

Svako društvo očekuje da njegova djeca izrastu u zrele i produktivne članove zajednice, sposobne za razumijevanje i poštovanje prava drugih. Međutim, takva očekivanja ne mogu se ostvariti ako kao društvo zanemarujemo i oduzimamo osnovna prava djeci.

Čak i u 21. vijeku, prava djece širom svijeta su ozbiljno ugrožena. Djeca su izložena nasilju unutar porodice, škole, na ulici, podstiču se na upotrebu droga, prisiljavaju se na rad koji narušava njihovo zdravlje i razvoj, a često im se potpuno uskraćuje pravo na odmor i zabavu. Mnoga djeca nikada ne završe školovanje, a to su uglavnom djevojčice ili djeca s posebnim potrebama. Nedostatak pristupa zdravstvenoj zaštiti rezultira smrtonosnim ishodima od bolesti koje se danas mogu liječiti. Glad, zagađena voda i životna sredina također su uzroci bolesti i smrti među djecom. U zemljama pogođenima ratom, mnoga djeca postaju vojnici, izlažu se torturi i lišavaju slobode.
Nepoštivanje prava djece nije izolovano pitanje koje se tiče samo djece. Pitanja prava djece utječu na svakoga od nas i oblikuju život cijele zajednice. Zato je od suštinske važnosti da odrasli i djeca širom svijeta razumiju koncept prava, znaju koja su njihova prava, nauče suosjećati s onima čija su prava ugrožena i budu osnaženi za poduzimanje akcija u korist svojih i prava drugih.
Slika

Osnovna dječja prava su zaštićena Deklaracijom (1959.) i Konvencijom o pravima djeteta (1989.).

Deklaracija o pravima djeteta (1959.) i njena uloga:
Deklaracija ima moralnu obvezu.Naglašava potrebu za poštovanjem, zaštitom i promocijom dječjih prava.

Konvencija o pravima djeteta (1989.) i njena uloga:
Konvencija o pravima djeteta ima snagu zakona.
Obvezuje države potpisnice na pridržavanje njezinih odredbi.

Promjena slike djeteta:
Konvencija daje sliku djeteta kao subjekta s pravima, ne samo kao osobu kojoj je potrebna posebna zaštita odraslih.
Ovo mijenja paradigmu i načela pedagoškog rada.

Vaspitanje za ljudska prava je ključan.
Cilj je izgraditi osobu koja poštuje ljudska prava, štiti svoja i prava drugih te se zalaže za mir, demokratiju, jednakost i slobodu.
Sprovodi se kao strategija za unapređenje mira i demokratije u vaspitno-obrazovnim programima.
Usmjeren je na puni razvoj ljudske osobe i jačanje poštiovnja ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Vaspitanje za ljudska prava igra ključnu ulogu u primjeni dječjih prava prema Konvenciji UN o pravima djeteta.
Nastoji se izgraditi društvo koje poštuje prava svakog djeteta i podstiče ih da postanu aktivni građani svijeta.

icon
https://www.unicef.org/montenegro/price/konvencija-o-pravima-djeteta
icon
https://www.unicef.org/montenegro/media/11041/file/MNE-media-MNEpublication332.pdf

KONVENCIJA O PRAVIMA DETETA

Karakteristike Konvencije o pravima djeteta:

  • Prvi put utvrđena univerzalno prihvaćena definicija raznih osnovnih prava djeteta;
  • To je ugovor o ljudskim pravima sa najviše ratifikacija;
  • Prvi je međunarodni dokument u oblasti ljudskih prava koji u potpunosti obuhvata glavne tradicionalne grupe ljudskih prava: ekonomska, socijalna, kulturna, politička i građanska;
  • Konvencija je inventivan dokument jer priznaje nova i izazovna ljudska prava;
  • To je prvi međunarodni ugovor o ljudskim pravima koji implicitno priznaje ulogu nevladinih i ostalih organizacija građanskog društva u postupku ostvarivanja prava deteta;
  • Konvencija je moćan instrument za delovanje u oblasti prava djeteta i na međunarodnom i na nacionalnom planu ovaj ugovor predstavlja okvir za unapređenje i ostvarivanje prava djeteta.

Opšti komentari Komiteta za prava deteta

RELEVANTNO ZAKONODAVSTVO I INSTITUCIJE U OBLASTI PRAVA DjETETA

MLADI - OMLADINSKA POLITIKA

https://radiokotor.info/clanak-arhiva/0/23022
 
 

 

PODRŠKA DEMOKRATIJI U CRNOJ GORI

EDI

Podrška demokratiji u Crnoj Gori 

Pridružite se nevladinoj organizaciji posvećenoj unapređenju demokratskih vrijednosti i transparentnosti u Crnoj Gori.

Demokratija...

Riječ je izvedena od grčkih reči demos (демос) = narod i kratein (кратеин) = vladati, tj. vladavina naroda, a nastala je sredinom 5 vjeka p.n.e. i označavala je politički sistem u nekim grčkim gradovima-državama (Atina). Moderno shvatanje demokratije nastalo je na osnovu nasleđa antike, teorija društvenog ugovora, kao i učenja prosvetitelja. Sjedinjene Američke Države su prva, moderna demokratska država. U svom čuvenom govoru u Getizburgu, 1863. godine, tadašnji američki predsednik Linkoln je možda najbolje izrazio duh demokratske vladavine rekavši da je “demokratija vladavina naroda, od naroda, za narod”. Demokratija, kao politički pojam, je sistem vladavine koji se realizuje kroz predstavnička tjela i kroz glasanje za predstavnike naroda koji će vladati u njegovo ime. Ovim je demokratija politički sistem koji obezbeđuje kontrolu onih koji vladaju od strane onih u čije ime vladaju. Kao kulturni sistem demokratija pretpostavlja značajan stepen autonomije (samoodredjenja društvenih institucija) i podrazumjeva splet društvenih uslova i institucija čiji je cilj da obezbjede ravnopravan položaj svih članova društva, u pogledu svih materijalnih dobara i uslova za život, razvoj i sreću pojedinca. Danas postoji podjela na direktnu (neposrednu) i reprezentativnu (predstavničku) demokratiju. U direktnoj demokratiji svi građani aktivno učestvuju u procesu donošenja političkih odluka. U predstavničkoj demokratiji građani na izborima biraju svoje predstavnike u parlamentu koji potom donose odluke u njihovo ime. Većina savremenih demokratija je predstavnička – demokratska republika. Da bi se državni sistem mogao nazvati demokratskim svaki građanin mora imati ista prava i slobode (pravna i politička jednakost, pravo glasa, sloboda političkog udruživanja, okupljanja izražavanja i dr). Karakteristike demokratije su: vladavina naroda, individualna sloboda, odgovornost pojedinca, jednakost pred zakonom...

 

PRAVA MLADIH

Prava mladih su ključna komponenta društva i međunarodnih inicijativa koje podstiču poštovanje, jednakost i aktivno uključivanje mladih ljudi u društveni, politički i gospodarski život. Evo nekoliko ključnih aspekata prava mladih:

  1. Pravo na obrazovanje:

    • Svaki mladi pojedinac ima pravo na pristup kvalitetnom obrazovanju bez diskriminacije.
    • Obezbjeđivanje jednakih mogućnosti za sve mlade ljude, bez obzira na socioekonomske uslove ili druge faktore.

  2. Pravo na zapošljavanje:

    • Pravo na rad i dostojanstvene uslove zapošljavanja.
    • Prevencija diskriminacije na osnovu starosti u procesima zapošljavanja.

  3. Pravo na zdravstvenu zaštitu

    • Pristup zdravstvenoj zaštiti, uključujući informacije o reproduktivnom zdravlju i mentalnom zdravlju.
    • Prevencija nasilja i zlostavljanja među mladima.

  4. Pravo na slobodu izražavanja:

    • Sloboda izražavanja mišljenja i učestvovanja u društvenim pitanjima.
    • Pravo na pristup informacijama i medijima.

  5. Pravo na učestvovanje:

    • Aktivno učešće mladih u političkom procesu i donošenju odluka koje ih se tiču.
    • Podrška stvaranju prostora za mlade ljude u raznim društvenim, političkim i civilnim aktivnostima.

  6. Pravo na kulturu i slobodno vrijeme:

    • Pravo na učešće u kulturnom životu zajednice.
    • Slobodno vrijeme, rekreacija i pristup kulturnim događanjima.

  7. Pravo na životni standard:

    • Zaštita od siromaštva i diskriminacije u pristupu resursima.
    • Stvaranje uslova za dostojanstven život mladih ljudi.

  8. Prava migranata i izbjeglica:

    • Obezbijeđivanje prava mladih migranata i izbjeglica, uključujući pristup obrazovanju i zdravstvenoj skrbi.
    • Prevencija diskriminacije i nasilja prema mladima izbjeglicama i migrantima.

  9. Pravo na zdravo okruženje:

    • Zaštita od štetnih uticaja na životnu sredinu koji mogu ugroziti zdravlje mladih generacija.
    • Aktivno učešže mladih u ekološkim inicijativama.

  10. Pravo na informacije i tehnologiju:

    • Pravo na pristup informacijama i tehnologijama.
    • Prevencija zloupotrebe tehnologije i zaštita privatnosti mladih na internetu.

U skladu s tim, društvo treba aktivno da radi na stvaranju sredine u kojoj se prava mladih poštuju, podstiču i obezbijeđuje njihova puna participacija u izgradnji budućnosti. Ovi aspekti prava mladih su međusobno povezani i zajedno čine osnov za odrastanje mladih ljudi u odgovorne i angažovane članove društva.

Izgradnja kapaciteta mladih

Izgradnja kapaciteta mladih odnosi se na proces razvoja i jačanja vještina, znanja, stavova i sposobnosti mladih pojedinaca kako bi postali aktivni, odgovorni i samostalni članovi društva. Ovaj proces je ključan za osnaživanje mladih ljudi da preuzmu inicijativu u različitim područjima, uključujući obrazovanje, zapošljavanje, aktivizam, vođenje projekata, te sudjelovanje u društvenim i političkim procesima. Evo nekoliko ključnih aspekata izgradnje kapaciteta mladih:

  1. Obrazovanje i stručno usavršavanje:

    • Pružanje pristupa kvalitetnom formalnom i neformalnom obrazovanju.
    • Razvoj specifičnih vještina i znanja potrebnih za tržište rada ili područje interesa.

  2. Razvoj vještina za život:

    • Osnaživanje mladih s vještinama komunikacije, vođenja tima, rješavanja problema i kritičkog razmišljanja.
    • Podsticanje razvoja emocionalne inteligencije i socijalnih vještina.

  3. Podrška preduzetništvu i inovacijama:

    • Podsticanje poduzetničkog duha među mladima.
    • Pružanje podrške za razvoj inovativnih ideja i projekata.

  4. Mentorstvo i coaching:

    • Organizacija mentorstva i coachingu kako bi se mladima pružila podrška u postizanju njihovih ciljeva.
    • Povezivanje mladih s iskusnim stručnjacima iz odabranih područja.

  5. Aktivno Građanstvo i učeđće

    • Podsticanje mladih da se aktivno uključe u lokalne, nacionalne i međunarodne zajednice.
    • Edukacija o društvenim i političkim procesima kako bi se mladi osnažili za sudjelovanje u donošenju odluka.

  6. Digitalna pismenost:

    • Razvijanje vještina povezanih s tehnologijama, uključujući rad s računarima, internetom i digitalnim alatima.
    • Edukacija o bezbijednosti na internetu i odgovornom korištenju tehnologije.

  7. Kulturna svijest i raznolikost:

    • Podsticanje razumijevanja i poštovanja različitosti među mladima.
    • Organizacija kulturnih događanja i razmjena kako bi se potaknula međukulturalna razmjena.

  8. Psihološka i socijalna podrška:

    • Pružanje resursa za psihološku i socijalnu podršku mladima.
    • Osiguranje sigurnih prostora za dijalog i izražavanje osjećaja.

  9. Umrežavanje i povezivanje:

    • Stvaranje prilika za mlade da se povežu s drugima u sličnim područjima interesa.
    • Učestvovanje u zajednicama koje podržavaju razmjenu ideja i iskustava.

Izgradnja kapaciteta mladih igra ključnu ulogu u oblikovanju budućih lidera i kreatora pozitivnih promjena u društvu. Ovaj proces stvara temelje za odrasle, angažovane i odgovorne pojedince koji mogu doprinijeti održivom razvoju zajednica.

Analize javnih politika

 

Analize javnih politika predstavljaju ključni proces u unapređenju demokratskih principa i zaštiti ljudskih prava. Ovaj pristup uključuje detaljno proučavanje političkih strategija, programa i mjera koje utiču na društvo, s posebnim fokusom na njihovu usklađenost s demokratskim načelima i zaštitom ljudskih prava. Evo kako se taj proces može opisati:

  1. Identifikacija ključnih tema:

    • Utvrđivanje ključnih pitanja i tema unutar javnih politika koje zahtijevaju analizu.
    • Fokusiranje na aspekte koji direktno utiču na demokratske procese i ljudska prava.

  2. Prikupljanje relevantnih podataka:

    • Kvalitetno prikupljanje podataka o implementaciji javnih politika, rezultatima i uticajima na društvo.
    • Inkluzija informacija o mjerama koje se sprovode u skladu s demokratskim standardima i pravima građana.

  3. Analiza djelotvornosti:

    • Procjena djelotvornosti javnih politika u ostvarivanju postavljenih ciljeva.
    • Utvrđivanje eventualnih nedostataka ili neusklađenosti s demokratskim načelima i ljudskim pravima.

  4. Učeđće društvenih aktera:

    • Uključivanje građana, nevladinih organizacija i stručnjaka u proces analize radi prikupljanja različitih perspektiva.
    • Osiguravanje transparentnosti i odgovornosti u donošenju odluka.

  5. Preporuke za unapređenje:

    • Formulisanje konkretnih preporuka za poboljšanje javnih politika kako bi se pojačala demokratska participacija i obezbijedila bolja zaštita ljudskih prava.
    • Proučavanje mogućnosti izmjena ili dodataka politikama radi postizanja željenih ciljeva.

  6. Edukacija i informiranje:

    • Edukacija javnosti o rezultatima analiza i preporukama.
    • Informisanje građana o njihovim pravima i obvezama u kontekstu predloženih političkih mjera.

  7. Praćenje implementacije:

    • Praćenje sprovođenja preporuka i promjena u okviru javnih politika.
    • Reagovanje na eventualne izazove ili potrebu za daljnjim prilagođavanjima.

Analize javnih politika igraju ključnu ulogu u obezbijeđivanju da politički procesi odražavaju demokratske vrijednosti i poštuju ljudska prava, čime se stvara društvo koje podstiče pravednost i jednakost.

 
 
 

EDUKACIJA

Edukativne radionice i seminari

Organizacija edukativnih treninga i neformalnih obrazovnih programa za promociju aktivnog građanstva i različitosti.

Kao organizacija čiji je cilj unapređenje i zaštita ljudskih prava, NVO EDI je svoj rad od osnivanja zasnivao na zaštiti, poštovanju, unapređenju i vladavini prava, kao jednog od osnovnihh preduslova za razvoj i opstanak demokratskog društva.

Uzimajući u obzir sve aspekte ljudskih prava, posebno smo posvećeni promociji i zaštiti dječijih prava. Vjerujemo da je važno stvarati okruženje u kojem svako dijete ima pravo na sigurnost, obrazovanje i slobodu izražavanja. Kroz naše aktivnosti, nastojimo obezbijediti da se posebna pažnja posvećuje potrebama i pravima djece, kao i stvaranju inkluzivnog društva koje ih podržava.

Naše inicijative su fokusirane na prava marginalizovanih i ugroženih grupa, prepoznajući njihovu često zanemarenu poziciju u društvu. Kroz zagovaranje jednakosti i suzbijanje diskriminacije, radimo na stvaranju pravednijeg društva u kojem svaki pojedinac, bez obzira na svoju pripadnost određenoj grupi, ima jednaku priliku za ostvarivanje svojih prava.

U vezi s pravima starijih osoba, ističemo važnost poštovanja i promocije njihovih prava na dostojanstven život, zdravstvenu zaštitu i aktivno učešće u društvu. Kroz podršku mjerama koje obezbiješuju njihovu socijalnu inkluziju i pristup resursima, radimo na izgradnji društva koje cijeni i poštuje iskustva starijih članova zajednice.

U vezi s pravima mladih, vjerujemo da je njihovo uključivanje i participacija od suštinskog značaja za izgradnju budućnosti. Stoga se zalažemo za stvaranje prostora gdje će mladi imati priliku da izraze svoje ideje, daju značajan doprinos društvenim promjenama i mogućnosti da razvijaju svoje potencijale. Kroz edukaciju, mentorstvo i podršku, radimo na osnaživanju mladih ljudi i pružanju platforme za njihovo aktivno učešće u društvenim procesima.

Ovim putem, NVO EVROPSKE DEMOKRATSKE INICIJATIVE nastavlja svoju posvećenost izgradnji društva utemeljenog na vladavini prava, poštovanju ljudskih prava, i inkluzivnosti, te se raduje daljem partnerstvu s organizacijama koje dijele iste vrijednosti i ciljeve.
0 0